FAŽANA U KRONICI VREMENA
Povijest mediteranskih gradova i gradića često izvire iz mitopoetskih zapisa i predaja. Priča o Argonautima, mitskim pomorcima koji su bježeći sa Zlatnim runom sa Crnoga mora Dunavom uzvodno stigli i do sjevernojadranskih obala, vezuje se i uz Istru, njeno priobalje. Ta priča, uz ostalo, govori o drevnim mediteranskim vezama, razmjeni iskustava i dobara. U toj su razmjeni sudjelovala i područja na mjestu današnjih Fažane i Valbandona.
ANTIČKA POVIJEST
Naziv Fažana vezuje se uz stare naznake Phasiana i Vasianum. Često se korijeni mjesta vezuju uz pojmove fazana, poljske ptice, ili pak lončarstva.Povijest Fažane Svakako je – iz starorimskih vremena - od posebne važnosti bila proizvodnja amfora na ovome području, vlasništvo Caia Lecanija Bassa, koji je konzulsku službu obavljao 64. godine poslije Krista. Uz Fažanu je iz Pule prolazila znamenita konzulsko-carska cesta, Via Flavia, vodeći topot konja i škripu kotača – vojnike, trgovce i poštu (cursus publicus) - prema gornjojadranskim stranama.
U kasnoj antici Fažana pripada feudu svetog Apolinara. Amfore se i nadalje spominju, ali ponajviše po izvrsnom ulju i vinu. Gledano s mora čitavo se područje, poznato i kao «zemlja bazilika», u kasnoj antici, u Kasiodorovu zapisu, uspoređuje s «ukrasima na glavi lijepe žene».
U starim dokumentima Fažana se spominje i 1150. kao drevna župa koja je početkom 11. stoljeća carskom voljom darovana pulskim biskupima. Uslijedit će razdoblja pripadnosti raznim grofovskim kućama, akvilejskim patrijarsima te pulskim patricijima, Jonatasima. Stoljeća pod stijegom Republike Svetoga Marka obilježit će i izgled primorskoga mjesta.
U fažanskim vodama vodio se 1379. godine pomorski boj između dviju republika, Venecije i Genove. Na morskome poprištu našlo se oko 250 bojnih lađa, uz poraz mletačkog brodovlja.
Od pada Venecije, 1797. godine, uslijedit će kratka razdoblja prve austrijske dominacije i Napoleonove vladavine, a onda više od stotinu godina staroaustrijske, odnosno Austro-ugarske monarhije, najvećma pod krunom cara Franje Josipa Prvog. Nakon prvog svjetskog rata, Fažana je – kao i čitava Istra – u sastavu Italije, a nakon drugog svjetskog rata ona je dio Hrvatske u Jugoslaviji, te od hrvatskog domovinskog rata i demokratskih promjena početkom devedesetih godina XX. stoljeća, u sastavu Republike Hrvatske.
NOVIJA POVIJEST
U vrijeme Austro-ugarske monarhije, izgradnjom pulskog Brodogradilišta i Arsenala, Pula postaje glavnom carsko-kraljevskom pomorskom bazom, nadzirući područje Jadrana od Trsta do Boke, a iz Pule kreću brodovi i na put oko svijeta. Iz Fažanskog kanala krenula je – u vrijeme vladavine Stare Austrije - prema Visu flota pod zapovjedništvom Wilhelma von Tegetthoffa. Tamo se 1866. godine odvijala znamenita Viška bitka, pobjedom Tegetthoffove mornarice.
Brigom novog vlasnika Brijuna, bečkog industrijalca Paula Kupelwiesera – koji je na Otočje prvi put doplovio 1893. godine - počinje se vraćati život na zapušteni arhipelag. Velikom Brijunu najvećem od 14 otočića, Kupelwieser vraća sjaj antike, zapravo ga i nadmašuje... Nakon što je angažmanom znamenitog znanstvenika i liječnika – potonjeg nobelovca – Roberta Kocha početkom 20. stoljeća s Brijuna iskorijenjena malarija, počinje procvat Otočja kao lječilišta i mondenog ljetovališta. Godine 1900. podignut je prvi hotel – «Brioni». Kao mjesto tranzitne lučice, prosperira i Fažana pa su tako 1912. godine na ovdašnjem sidrištu registrirana 1.034 broda. Za vrijeme Italije, Brijuni do ratnih godina nastavljaju životom elitnog ladanjskog mjesta: najprije u obiteljskoj tradiciji Paulova sina Karla Kupelwiesera a potom u talijanskoj državnoj skrbi. U Fažani se uspostavljaju razne gospodarske i prometne djelatnosti; izgradnja drvenih brodova, proizvodnja likera i drugih napitaka, tvornica sardela...
Nakon ratnih i prvih godina obnove, na Brijune – u lipnju 1947. – prvi put dolazi jugoslavenski predsjednik, maršal Josip Broz Tito. Postavši Titovom rezidencijom, Brijuni određuju način života okolice. Ovamo dolaze razni državnici, politički lideri sa svih kontinenata, gospodarstvenici, umjetnici; no, Fažana postaje zatvorenom zonom za strance što određuje skučene prostore njena prosperiteta. Tvornica za preradu sardela bit će premještena, pokrenut će se proizvodnja stakla i bezalkoholnih pića, ali će se i to ukinuti krajem devedesetih godina.Fažana povijest
Zaokret ka turizmu uočljiviji je proglašenjem Brijuna Nacionalnim parkom, 1983. godine, promjenama tijekom devedesetih a osobito nakon što je 2001. godine Fažana postala općinom. Zamjetni su radovi uređenja mjesta – što još iziskuje zahtjevne napore – kao i sve bogatija i raznolikija turistička valorizacija i promocija Fažane. Panoramski vidici sutrašnjice s fažanske rive polaze od identiteta mjesta koje ustrajnom željom želi zadržati živopisnu svakodnevicu ribarske luke, ugostiteljski žagor rive, intimu domaćih krovova i živost lučice.
SMJEŠTAJ, KLIMA, STANOVNIŠTVO
Sveti Kuzma i Damjan, liječnici-zaštitnici, bdiju ponad ušiljena kamenog ulaza, kao i na grbu Fažane. Rasprostrti su stolovi pred restoranima - tik do ribarskih mreža, parangala, panula, osti, vesala i inog ribarskog oruđa, uz fažanske molove. Miris svježe ribe, dah mora i lahor s krošanja borova oplemenjuju vidike prema starim i novim krovovima, prema pučini i zelenoj crti nadohvat ruke. Putnici pri ukrcaju na brod za otočje Brijuni... Žagor, povici i idilična tišina razmjenjuju se u Fažani, gradiću što se smjestio u jugozapadnom dijelu poluotoka Istre, gotovo na njenome samom Rtu.
Općina Fažana u Istarskoj županiji, Republici Hrvatskoj, zaprema zajedno s Valbandonom 13, 86 četvornih kilometara površine. Na ovome području nastanjeno je 3.450 žitelja. Pretežito su hrvatske nacionalnosti, uz znatan udio pripadnika talijanske nacionalne zajednice, pa je Općina 2004. uvela dvojezičnost.
Fažana je od Pule – najvećeg grada u Istri, gospodarskog i kulturnog središta - udaljena osam kilometara. Nadomak, dakle, pulskim antičkim spomenicima, Fažana i Valbandon – čineći cjelinu Općine – nalaze se na području starorimskih ladanjsko-gospodarskih vila, u krajoliku mediteranskog raslinja. Vinova loza, maslina, smokve i ino voće spuštaju se do same obale, prizivajuć znatiželju putnika k unutrašnjosti, ka središnjoj Istri čiju dobrodošlicu nadomak Fažane upućuju Peroj i Vodnjan.
MEDITERANSKA KLIMA:
LJETI
PROSJEČNA TEMPERATURA ZRAKA 23°
PROSJEČNA TEMPERATURA MORA 22° - 24°
ZIMI
PROSJEČNA TEMPERATURA MORA 5,5°
BRIJUNI
Žitelji Fažane zaposleni su u raznim djelatnostima na području općine i u obližnjoj Puli, a unutar tradicijskih djelatnosti najviše se bave poljoprivredom i ribarstvom. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća, osobito minulih desetljeća, izrazito su zastupljeni turizam i ugostiteljstvo. Turizam Fažane zasniva se osobitostima ugodnog priobalnog gradića, ribarskog mjesta i lučice, tranzitnog pristana za Nacionalni park Brijune (3,5 km do otoka Veli Brijun), odredišta brojnih ekskurzija, otočja na kome se odmaraju i protagonisti javnog života, jet-seta iz svijeta umjetnosti, mode, sporta i zabave. Oni su česti gosti Fažane, kao i žitelji Pule koji u Fažani nalaze omiljene vedute za predah, šetnju i čašicu razgovora. S druge strane, Fažana je izuzetno mjesto polaska u otkrivanju ljepota središnje Istre...
Starorimska vila u Valbandonu prostirala se duž čitave plaže a tu su i iskopavani bunari s dragocjenom vodom. Odavde su polazile brodice za otočje Brevoni, današnje Brijune.
Slavni Paul Kupelwieser – "stari Austrijanac" - čijim dolaskom počinje novija povijest Brijuna, prviput je prema Otočju krenuo 1893. godine iz Fažane, s dvojicom snažnih veslača... U barki su još bili: Paulov sin Karl, gospodin Schnabl i njegova kćerkica...
U Fažani više nema vile "Oceana" ... Nekoć je gledala na more između fažanske lučice i borika Pinete. U njoj je s obitelji odmor provodio Antonio Smareglia (1854-1929), skladatelj opere "Oceana" čijom je praizvedbom 1903. u Milanu ravnao slavni Toscanini.
Fažanske rive pamte mnoge državnike i političare, te poznate osobe iz umjetničkog i sportskog života, gospodarstva i znanosti, mode, jet seta... Tako su kroz Fažanu prolazili: car Franjo Josip Prvi, James Joyce, Thomas Mann, Douglas Fairbanks, Gulielmo Marconi, Josip Broz Tito, Nehru, Naser, Indira Ghandi, Ho-Ši-Min, Henry Kissinger, Kraljica Elizabeta II…. Sophia Loren, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Mario del Monaco, Naomi Campbell, Placido Domingo…
Josip Broz Tito na BrijunimaJosip Broz Tito (1892 - 1980), revolucionar i predsjednik bivše Jugoslavije, jedan je od najpoznatijih državnika XX. stoljeća. Godine 1947. s fažanskoga je mola prvi put krenuo na Brijunsko otočje. Na otočju - danas Nacionalni park «Brijuni» - Tito je imao svoju ljetnu rezidenciju gdje je često primao goste iz svijeta politike, gospodarstva, sporta, kulture i umjetnosti...
Od državnika Hailea Selassija (Etiopija) do engleske kraljice Elizabete II. i drugih, Titu su u posjet dolazili brojni državnici, a Fažana je svjedok čitave svite uglednih gostiju, do umjetnika kao što su Sofija Loren, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Yul Brinner, Mario del Monaco...
BATANA, SARDELA I OSTALE ZNAMENITOSTI
Batana je barka osebujan izgleda, jedan od simbola istarskog i dalmatinskog ribarstva. Batana je staro plovilo, najčešće dužine od 4 do 5,5 m. Osnovna karakteristika ove barke i barčice: mali gaz, ravno dno i koso nagnute oplate. Batana ima ravnu nagnutu pramčanu staturu, nema kobilice. Nekad je imala trokutasto jedro, a jarbol je prolazio kroz klupu. Karakteristična su bila oslikana jedra, a svaka obitelj je imala na vrhu ucrtan znak po kojem su ljudi s obale prepoznavali čija se batana s mora vraća kući.
Mnogi današnji ribari posjeduju ovaj tip barke a ljeti odmjeravaju znanja i vještine natjecanjem u plovidbi batanama.
Sardela (srdela, srdjela; clupea pilchardus) je plava riba Mediterana i Atlantika, a Fažana je bila svojevremeno mjesto poznato po tvornici prerade i konzerviranja (sardine) sardela. Djelatnost se razvila dvadesetih godina prošlog stoljeća. Tvornica je 1952. godine preseljena u Banjole. Ipak, Fažanci nisu zaboravili vrijednosti te ribe, te su poznati po pripremi sardele na sto načina, a osobito je rado pripremaju na tradicionalnoj "Fešti od sardela" što se održava u mjesecu kolovozu.
Crkva svetog Kuzme i Damjana je ujedno i župna crkva i nalazi se na najnižoj nadmorskoj razini u Istri – samo jedan metar. Jednobrodna kamena građevina (24x8x8) smještena je u središtu naselja uz samu morsku obalu. Unutar crkve nalazi se pet oltara. Gospe od krunice, Sv. Kuzme i Damjana, Sv. Andrije i Margarete, Kristova uskrsnuća i Svetoga Križa. Pale na oltarima su oslikali mletački majstori na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće. Na ulazu u crkvu s unutrašnje strane, oslonjeno na gotički portal nalazi se pjevalište s orguljama iz 1858. godine, poduprto s dva monolitna kamena stupa 1881.
Nekadašnja romanička crkva danas je preuređena u sakristiju a na njenom se istočnom zidu nalazi velika freska "Raspeti Krist" u društvu fažanskih zaštitnika i drugih svetaca. Izradili su je nepoznati furlanski majstori u XVI. stoljeću. Oltari su u međuvremenu nestali ali zato neoslikane praznine upućuju na zaključak kako je pod tog prostora bio niži barem jedan metar ispod razine ondašnje glavne crkve, a to znači na samoj razini mora.Isto vrijedi i za krov.
Gotovo čitava ugostiteljska ponuda, ovdje u Fažani i Valbandonu, nudi sardelu. Cestom sardela, kojom se s lakoćom prolazi pješice, više od stotinu načina pripreme u restaurantima i konobama zadovoljit će svakog gosta. Mogućnost degustacije, uz objašnjenja o pripremi ribe, dio je turističke ponude i mjesnih tradicija, dok cjelogodišnji programi upućuju na posebne sadržaje.